|
Sindikalno organizovanje je civilizacijska tekovina.
Definisano je Ustavom, Zakonom o radu i Zakonom o mirnom rešavanju sporova.
Naše aktivnosti organizujemo i vodimo u tom smeru.
Samo institucionalno zaštićeni, radnici mogu da zaštite svoja prava. |
SFOS je simbolično osnovan na Dan štednje, 31. oktobra 1991. godine, i to kao Samostalni sindikat banaka, organizacija za osiguranje i drugih finansijskih organizacija Srbije. Ljiljana Spaić je bila prvi predsednik. Bio je to prvi nezavisni granski sindikat na ovim prostorima. Osnovalo ga je 65 članica, a taj broj je ubrzo povećan na 116 sa preko 40.000 zaposlenih u sektoru finansija. Novi sindikat je brzo izborio svoje mesto na tadašnjoj sindikalnoj sceni, a izuzetan uspeh je predstavljalo zaključivanje Posebnog kolektivnog ugovora, decembra 1991. godine. Granski kolektivni ugovor je sadržao odredbe sa apsolutno najboljom zaštitom prava zaposlenih u sektoru finansija i dugo je služio za primer ostalima. Izuzetno dobar start Sindikata grubo je prekinut krajem 1996. i početkom sledeće godine, kada je Narodna banka Jugoslavije počela da oduzima dozvole za rad bankama, primenjujući Odluku o održavanju dnevne likvidnosti banaka. Na udaru su se našle članice SFOS–a i sprovođenjem takve politike sindikat ostaje bez 3.500 članova. Pokrenuli smo postupak kod Saveznog suda i tražili utvrđivanje zakonitosti te odluke, Savet guvernera i guverner lično su obavešteni da ćemo oštro reagovati na sprovođenje nezakonite odluke koja je predstavljala početak uništavanja nacionalnog bankarstva, ali nije bilo odgovora. Tada smo organizovali konferenciju za novinare i obavestili javnost da će naša reakcija na ovakvo stanje biti generalni štrajk. Za situaciju u bankarstvu nisu bili krivi zaposleni, već loši potezi rukovodstva i nedovoljna kontrola. Društvena klima sa ratovima u okruženju i nestabilnom političkom situacijom u zemlji svakako je doprinela urušavanju bankarskog sistema, a najveći apsurd je bio što je bankama, kojima je oduzimana dozvola za rad, najveći dužnik bila Narodna banka Jugoslavije. Ipak, najveći udarac za SFOS sledi početkom januara 2002. godine zatvaranjem četiri velike banke – Beobanke, Beogradske banke, Investbanke i Jugobanke, čiji su sindikati bili i osnivači Sindikata finansijskih organizacija Srbije. Bez posla ostaje preko 8.000 ljudi, ali tu nije kraj – po nalogu tadašnjih moćnika SFOS napuštaju Vojvođanska banka, a zatim i Kompanija Dunav osiguranje, mada su njihovi predstavnici bili u najužim organima SFOS-a i kroz svoj rad davali punu podršku aktivnostima SFOS–a. Ono što se tada nazivalo reforma bankarstva mi smo nazivali uništavanjem nacionalnog bankarstva. Nije vredelo da argumentovano upozoravamo sve relevantne faktore društva. Morali smo nešto da uradimo. Održali smo vanrednu skupštinu 24. oktobra 2001. godine i usvojili strategiju delovanja SFOS–a radi zaštite bankarskog sistema u procesu reforme bankarstva.
Posle proglašenja stečaja 4. januara 2002. godine, radnici Investbanke, Beobanke, Beogradske banke i Jugobanke nastavili su protest u zgradama gde su radili, ne dozvoljavajući stečajnim upravnicima da uđu. Zbog jakog policijskog obezbeđenja nekoliko dana su bili bez hrane i ugroženog zdravlja, pa je SFOS odlučio da se 13. januara protest okonča. Bilo je to teško vreme, puno iskušenja. Epilog tih turbulentnih godina za SFOS bio je: 22 članice manje, sa oko 25.000 članova. SFOS je u zakonskom roku podneo tužbe sudu za stečaj banaka koji je urađen suprotno zakonu, ali i ako je od tada proteklo više od 10 godina, sud nije zakazao ročište, i pored svih naših urgencija i pisanja najvišim organima bivše Savezne Republike Jugoslavije. Takođe smo tražili ocenu ustavnosti, ali do današnjeg dana Ustavni sud nam nije dostavio svoj stav. Međutim, u Sindikatu su svi bili svesni da se mora krenuti dalje... Usledila je reorganizacija, izmena Statuta i rad sa članicama na terenu. Suština je da, za razliku od drugih sindikata, SFOS ima i uvek je imao realno članstvo, dokazivo pristupnicama, sa kojim se može računati. Inače, povećanje broja članova je odavno prioritetan zadatak koji pokazuje skromne, ali stalne rezultate. Obzirom da je 2005. godine u bankarstvu krenuo procesa privatizacije, a da je Rešenjem Ministarstva za rad stavljen van snage Posebni kolektivni ugovor za zaposlene u bankama sa obrazloženjem da naš poslodavac - Udruženje banaka Srbije nije osnovan u skladu sa Zakonom o radu, svi znamo da je pravi razlog stavljanje van snage dobrog posebnog kolektivnog ugovora sa odličnom zaštitom zaposlenih bio da zaposleni pred privatizaciju imaju što manju radno-pravnu zaštitu. Zato smo krenuli sa zaključenjem kolektivnih ugovora kod poslodavca na koji način smo uspeli da stvorimo dobru bazu za često teške pregovore sa stranim poslodavcem u kojima su redovno učestvovali i predstavnici SFOS-a. Posle svih turbulencija SFOS sada ima četrnaest članica, od kojih je više od polovine u stranom vlasništvu, sa oko 10.000 članova. Kada nas pitaju, šta to nudimo članicama, naš odgovor je jasan - SFOS nudi:
Najveće članice KSS-a su: Sindikat radnika Elektroprivrede Srbije; Sindikat PTT Srbije; Sindikat Telekoma “Srbija”; Sindikalna organizacaija “Dunav osiguranje”; Sindikalna organizacija Kompanije “Dunav osiguranje”; Sindikat zaposlenih u NIS Jugopetrol; Sindikat Telenor-a; Sindikat medicinskih sestara i tehničara Srbije i drugi, a predstavnici SFOS-a su angažovani u radu organa KSS-a. Segment na koji smo u SFOS–u posebno ponosni je međunarodna aktivnost. Sindikat finansijskih organizacija Srbije ima veoma razvijene odnose sa srodnim sindikatima iz inostranstva. Još 1993. godine uspostavljena je saradnja sa Sindikatom banaka Grčke – OTOE, koji je upravo inicirao Dimitris Cukalas, kome takođe dugujemo veliku zahvalnost za naš prijem u UNI, jer je na međunarodnoj sindikalnoj sceni izuzetno zastupao interese našeg sindikata. Sledeće godine uspostavljena je saradnja sa Sindikatom banaka Kipra - ETYK, a kasnije i sa sindikatima iz našeg regiona.
SFOS je bio u prilici da predstavi svoju organizaciju i Statut i kontakti su nastavljeni odmah sledeće godine. Samo dan posle velikog protesta, organizovanog ispred NBJ, 13. decembra 2001. godine, SFOS je prvi sa ovih prostora dobio odluku o prijemu u članstvo, što je priznanje, čast, ali i obaveza. Od 2002. godine SFOS je punopravni član UNI u delu Evropa - Finansije i svoj stečeni ugled potvrđuje učešćem u radu ove svetske sindikalne mreže. Među brojnim nastupima delegacije SFOS-a na međunarodnoj sceni, izdvajamo:
Međunarodni ugled je uticao na opredeljenje da se preko SFOS–a 2008. godine realizuju u praksi principi Evropskog saveta rada i to prvo u Marfin Bank. Takođe, naši predstavnici su učesnici na skupovima koje organizuju i finansiraju institucije Evropske unije. SFOS je 2009. godine uspostavio saradnju sa Sindikatom banaka i osiguranja Italije - FISAC, a godinu dana kasnije i sa Nacionalnim sindikatom zaposlenih u bankama i osiguranju Egipta, dok su sa granskim sindikatima iz bivših jugoslovenskih republika već tradicionalno dobri odnosi. U prilici smo da koristimo iskustva evropskih sindikata i to nam pomaže u svakodnevnom radu. Nadamo se da će u budućnosti i finansijski sektor uploviti u mirnije tokove, da će se zakoni poštovati, pa će i rad sindikata na terenu biti kvalitativno drugačiji i na višem nivou. Daćemo svoj puni doprinos da bi ostvarili ta nadanja.
|