Sindikat finansijskih organizacija Srbije - SFOSČlanice SFOS-a su sindikati u banakama, osiguranju i drugim finansijskim organizacijama:

  

 

Adriatic Bank logo

AIK banka a.d. Beograd

ALTA banka a.d. Beograd

Banca Intesa a.d. Beograd

Banka Poštanska štedionica a.d. Beograd

Eurobank Direktna a.d. Beograd

NLB Komercijalna banka a.d. Beograd

OTP banka a.d. Novi Sad

DDOR Novi Sad a.d.o Novi Sad

Sava neživotno osiguranje a.d.o. Beograd

Triglav osiguranje a.d.o. Beograd

Udruženje banaka Srbije Beograd

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

sfos protest 2001

Sindikalno organizovanje je civilizacijska tekovina.

 

Definisano je Ustavom, Zakonom o radu i Zakonom o mirnom rešavanju sporova.

 

Naše aktivnosti organizujemo i vodimo u tom smeru.

 

Samo institucionalno zaštićeni, radnici mogu da zaštite svoja prava.

 

 

 

 

Utopija ili realnost?

2016 pojas Zagarantovani osnovni dohodak za sve – radi li se o utopiji ili je to realnost? Bez obzira o kojoj se zemlji radilo, o osnovnom dohotku bi trebalo da razgovaraju svi...

Tržišni kapitalizam je brutalan za većinu ljudi, nije fer čak ni prema onima koji uspeju da se snađu, a nemoguće je da će se snaći svi. Oni koji se ne snađu nisu problem samo sebi, oni su problem svima. U razmatranjima oko toga šta da se radi, mnogi će, iako vide i shvataju u koliko lošem sistemu živimo, odbaciti bilo kakvu ideju o socijalizmu, sa argumentacijom kako je taj sistem propao, nije funkcionisao. Nešto se mora preduzeti, jer bi situacija u većem delu Evrope i sveta uskoro mogla da postane neizdrživa. Jedno od zanimljivih rešenja je zagarantovani osnovni dohodak.

Kriza države blagostanja i nemogućnost vlada da uobičajenim sredstvima reše problem nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi u protekloj deceniji, doveli su do toga da se koncept osnovnog dohotka ozbiljno razmatra sve više kao rešenje za bolju budućnost. Širi se shvatanje da se socijalna politika i ekonomska politika ne mogu više razmatrati odvojeno, a da je osnovni dohodak jedino sredstvo koji može pomiriti svrhu i jedne i druge politike: smanjenje siromaštva i punu zaposlenost.

Jedan od osnivača SAD Tomas Pejn napisao je 1797. da svaka osoba ima pravo na udeo u povraćaju zajedničke imovine čovečanstva: zemljišta i prirodnih resursa Zemlje (danas bi se u ovo mogao uključiti radio-frekvencijski spektar ili profit centralnih banaka). Ova beneficija – zagarantovani minimalni dohodak - bio bi odobren svim građanima, kako bi se izbeglo stvaranje „uvredljivih razlika“ između bogatih i siromašnih. Reč je o velikoj ideji koja bi mogla postati nužnost.

Prema Svetskoj mreži osnovnog dohotka (Basic Income Earth Network) definicija osnovnog dohotka (može se naći i pod alternativnim nazivima: bezuslovni osnovni dohodak, univerzalni osnovni dohodak…) glasi: „Osnovni dohodаk je prihod koji isplaćuje jedna politička zajednica svim svojim članovima nа individuаlnoj osnovi bez provere sredstаvа ili rаdnih zаhtevа“. Koliko bi trebalo da iznosi osnovni dohodak? Idealno, trebalo bi da pokrije sve osnovne životne potrebe pojedinca. Visina tog dohotka treba da odgovara minimumu neophodnom za pokrivanje osnovnih životnih potreba pojedinca. U suprotnom, u pitanju je delimični osnovni dohodak.

Može li se ova ideja ostvariti unutar kapitalističkog sistema?

 2016 pojas Trebalo bi, jer cilj je ublažiti surovost kapitalističkog sistema. Ideja osnovnog dohotka podržava ciljeve kao što su: slobodа, jednаkost, solidarnost, dostojanstvo pojedinca, pravedna raspodela društvenog bogatstva, fleksibilnost tržištа rаdа, borba protiv siromaštva, borbа protiv nehumаnih uslovа rаdа, istinska nezavisnost pojedinca, poboljšanje položaja žena u društvu, itd. Osnovni dohodak bi možda mogao da reši i problem nedostatka penzija.

Pitanje je hoće li iko raditi, ako novac stiže bezuslovno svakog meseca? Mnogi kritičari ističu kako bi ljudi jednostavno izgubili inicijativu za radom kada bi znali da će im novac, koji će pokrivati njihove osnovne potrebe, stizati svakog meseca. Pretvaranje osnovnog prihoda u zamenu za sva dosadašnja socijalna davanja bio bi prilično skup poduhvat. Pa ipak, ovo bi možda funkcionisalo kao jedan element sigurnosne mreže socijalnih davanja. Činjenica jeste da neki, ili čak mnogi, primaoci socijalne pomoći nemaju neku veliku ambiciju da traže posao. Ali, osnovni prihod nije socijalna pomoć. Kada primalac socijalne pomoći nađe posao onda će tu pomoć i izgubiti (zato mnogi od njih rade na crno). U slučaju osnovnog dohotka to nije slučaj, on će i dalje stizati, samo će pojedinac, ako nađe posao, od sada imati još i više novca, dakle veći životni standard.

Zamena prihoda koji su postojali u nekadašnjoj državi blagostanja zagarantovanim osnovnim dohotkom zvuči primamljivo, ali je najverovatnije i skupo rešenje. Ključno pitanje je i gde naći toliki novac, odnosno kako finansirati osnovni prihod? Ima raznih predloga. Naravno, većina novca bi se morala dobijati od poreza. Trebalo bi svakako povećati poreze za korporacije, koje ne bi trebalo da se bune, jer ljudi koji budu dobijali osnovni prihod, višak novca neće sakrivati i čuvati, nego će ga trošiti. A bez lične potrošnje, to je jasno, tržišne ekonomije propadaju. Zagarantovani minimalni dohodak finansiran povraćajem uloženog kapitala bi uklonio deformacije od kojih pate savremene države blagostanja i to bez uvođenja novih problema koji bi nastali ukoliko bi se nametnuli viši porezi. Nažalost, malo je vlada koje bi danas imale dovoljno novca za ovakve fondove. Naprotiv, današnje tipične vlade su do guše u dugovima, iako ima i onih koje misle da bi mogle da efikasnije unovče javnu imovinu, uključujući i pravo na državno zemljište.

Nije iznenađenje da osnovni dohodak primarno zagovaraju socijalistički ekonomisti, međutim ideja ima oslonac i od strane pojedinih desničarskih ekonomista. Neki od njih ističu kako bi osnovni dohodak smanjio potrebu za glomaznom birokratijom, koja često postoji u socijalnim državama. Ma koliko delovalo čudno, za osnovni prihod taktički bi možda više od svih trebalo da se zalažu upravo kapitalisti. U suprotnom samo će dolaziti do sve većih klasnih razlika, a klasni jaz pre ili kasnije završava revolucijom.

O konceptu osnovnog dohotka, kao o novoj velikoj ideji, razgovara se još od sredine prošlog veka, ali u poslednje vreme intenzivnije, zahvaljujući krizi u Evropi. Delimičnih implementacija ima širom sveta. Brazil je zakonom iz 2004. godine propisao etapno uvođenje osnovnog dohotka, i to prvo najsiromašnijim stanovnicima. U Namibiji stanovnici jedne oblasti su dobijali 2008/2009. godine po sto američki dolara, dok je Iran prva zemlja koja je uvela nacionalni osnovni dohodak 2010. godine u iznosu od 40 dolara mesečno po glavi stanovnika, što nije veliki iznos, ali pokriva neke potrebe. Kada se ume u obzir Evropa, zemlje koje se ozbiljno bave ovom idejom su Velika Britanija, Holandija i Finska. Već ove godine finske vlasti pokreću pilot projekt, na osnovu koga će svi građani dobijati bezuslovno 800 eura mesečno, što će zamenjivati sve druge socijalne naknade. Zanimljiva je i Švajcarska u kojoj će ove godine održati referendum po pitanju uvođenja osnovnog dohotka u iznosu od 2.500 švajcarskih franaka mesečno.

Pobornici zagarantovanog osnovnog prihoda poseduju dovoljno dobrih argumenata. Sistem socijalne zaštite je prepun komplikovanih šema cenzusa, jer teške provere socijalnog statusa stanovništva otežavaju put ka podsticajima, sa teškoćama pri sprovođenju. Stoga je ideja Tomasa Pejna ubedljiva postavka. Međutim, zagarantovani osnovni prihod jeste preskup i neefikasan da bi delovao kao „veleprodajna“ zamena za državu blagostanja. Ovo je moguće samo ako bi osnovni dohodak bio malog obima, a pored toga i dopunjen s više ciljanih mera za borbu protiv siromaštva. Osnovni prihod: naznaka je u imenu.

Zagarantovani osnovni dohodak za sve – radi li se o utopiji ili je to realnost? Bez obzira o kojoj se zemlji radilo, o osnovnom dohotku bi trebalo da razgovaraju svi. U nedostatku većih ideja, revolucionarnih ideja, ideja o obaveznom osnovnom dohotku je u ovom trenutku možda najbolje što imamo. O bezuslovnom osnovnom dohotku se svakako još uvek premalo govori, ali to se mora promeniti. Ljudi ga ne mogu tražiti ako za njega nisu čuli. Upravo zato Sindikat finansijskih organizacija Srbije objavljuje ovaj tekst kao prvi u 2016. godini. U eri tehnoloških revolucija, potrebna je i revolucija novih ideja i rešenja.

Korisni linkovi

 

Vlada Republike Srbije

Narodna banka Srbije

Republička agencija za mirno rešavanje sporovaeKapija finansije

Kamatica

Međunarodna organizacija rada

Evropsa socijalna povelja

Kursna lista

 

valute