Sindikat finansijskih organizacija Srbije - SFOSČlanice SFOS-a su sindikati u banakama, osiguranju i drugim finansijskim organizacijama:

  

 

Adriatic Bank logo

AIK banka a.d. Beograd

ALTA banka a.d. Beograd

Banca Intesa a.d. Beograd

Banka Poštanska štedionica a.d. Beograd

Eurobank Direktna a.d. Beograd

NLB Komercijalna banka a.d. Beograd

OTP banka a.d. Novi Sad

DDOR Novi Sad a.d.o Novi Sad

Sava neživotno osiguranje a.d.o. Beograd

Triglav osiguranje a.d.o. Beograd

Udruženje banaka Srbije Beograd

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

sfos protest 2001

Sindikalno organizovanje je civilizacijska tekovina.

 

Definisano je Ustavom, Zakonom o radu i Zakonom o mirnom rešavanju sporova.

 

Naše aktivnosti organizujemo i vodimo u tom smeru.

 

Samo institucionalno zaštićeni, radnici mogu da zaštite svoja prava.

 

 

 

 

Nova normalnost

Nova normalnost... SFOS pita da li neko od odgovornih zna kakvi su trendovi u radu i zapošljavanju u bankama u Srbiji? Da li su se ovakvim ili sličnim istraživanjima bavili Ministarstvo finansija i/ili Udruženje banaka Srbije i/ili neke druge institucije? Ako jesu, gde su rezultati tih istraživanja? Kakva je budućnost za zaposlene u bankama Srbije?

Finansijska kriza, rast digitalizacije, promene na tržištu i kontinuirano rastući i složeni regulatorni režim Evropske unije stvorili su nove trendove u zapošljavanju u bankarskom sektoru. Ukupna smanjenje radne snage u delatnosti finansijskih usluga, mogućnosti za starije zaposlene za kasniju karijeru u bankarskom sektoru, istovremeno značajno smanjenje angažovanja mlađih zaposlenih i nastavak trenda da su žene većina zaposlenih u bankarskoj industriji EU, glavni su zaključci nove studije socijalnih partnera iz bankarske industrije Evrope.

Rezultati novog izveštaja finansiranog od strane Evropske komisije, predstavljenog jula 2018. godine po prvi put u Evropskom odboru za sektor socijalnog dijaloga u bankarstvu, analiziraju podatke koji pokazuju rast na prosečnoj starosnoj granici i nivou obrazovanja zaposlenih u bankama od finansijske krize 2007-2008. godine. Zapošljavanje za osobe starije od 55 godina povećalo se za 35%. U međuvremenu, smanjen je za 38% broj zaposlenih koji su angažovani ispod 24 godine, dok je zapošljavanje za one od 25 do 39 godina palo 19%. Trend je usporen u kategoriji od 40 do 50 godina, pad za samo 5%.

Priroda post-kriznog posla koji se fokusira na rad sa visokom stručnom spremom je rezultat većeg regulatornog pritiska. Ovaj trend je takođe uzrokovan novim tehnologijama i regulisanim poslovnim modelima i strožijim zahtevima za procedure zapošljavanja kadrovima koji otežavaju regrutovanje ranih karijera. Konkurencija od novih igrača kao što su FinTechs (*) povezuje pritisak na zapošljavanje tražilaca posla koji pripadaju mlađim godinama.

(*) Finansijska tehnologija (FinTech ili fintech) su nove tehnologije i inovacije koje imaju za cilj da se takmiče sa tradicionalnim finansijskim metodama u pružanju finansijskih usluga. FinTech je nova industrija koja koristi tehnologiju za poboljšanje aktivnosti u finansiranju. Upotreba pametnih telefona za mobilno bankarstvo, usluge ulaganja i kripto valute su primeri tehnologija koji imaju za cilj da finansijske usluge budu dostupne široj javnosti. Kompanije za finansijske tehnologije čine i start-up programi i uspostavljene finansijskih i tehnoloških kompanije koje pokušavaju da zamene ili poboljšaju korišćenje finansijskih usluga koje pružaju postojeće finansijske kompanije.

Nova normalnost...Komitet, sastavljen od evropskih socijalnih partnera EBF-BCESA (European Banking Federation - Banking Committee for European Social Affairs = Evropska bankarska federacija - Bankarski odbor za evropska socijalna pitanja), ESBG (The European Savings and Retail Banking Group = Evropska banka za štednju i poslove sa stanovništvom) i EACB (European Association of Co-operative Banks = Evropska asocijacija kooperativnih banaka) kao udruženja poslodavaca, zajedno sa sindikatom UNI Europa Finance (UNI Evropa finansije) predstavnikom zaposlenih, takođe je pozvao zainteresovane strane da se pridruže zajedničkom radu kako bi učili iz studijskog projekta koji finansira EU o uticaju bankarske regulative o zaposlenju.

Smanjenje radne snage, konsolidacija mreže filijala | Studija je izračunala pad od 444.200 zaposlenih u bankarskom sektoru u 28 zemalja EU (Austrija, Belgija, Bugarska, Češka Republika, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Holandija, Hrvatska, Irska, Italija, Kipar, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nemačka, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Švedska, Velika Britanija) u 2016. godini u odnosu na 2007. godinu. Tokom tog vremenskog perioda, broj zaposlenih po filijalama porastao je zbog konsolidacije banaka filijala uzrokovanih, delom, odlukama EU o finansijskoj politici i tržišnim trendovima, kao što je digitalizacija. Da bi se suočili sa digitalnim ‘New Normal(*), finansijske institucije prilagođavaju svoje poslovne modele kako bi se približili kupcima prilikom rekonstrukcije mreže svojih filijala.

(*) Ideja iza ‘nove normalnosti’ (‘New Normal’) je sasvim jednostavna: na pola puta smo ka tome. ‘Nova normalnost’ se odnosi na sve stvari koje nazivamo ‘digitalnim’, a u digitalnoj revoluciji verovatno smo tek na pola puta. To znači da imamo puno putovanja ispred nas, kao što smo imali iza nas. Interesantno je istraživanje trendova i kreativnog razmišljanja koji su potrebni da se pripremimo za svet mogućnosti koje nas čekaju u velikom okeanu ‘nove normalnosti’. Govoreći o digitalnom društvu, uskoro bi bilo ko od nas mogao zvučati starim i zastarelim - takva je brzina promena. Napredovanje u tehnologiji stvara ‘novu normalnost’, gde su odnosi sa potrošačima sve više u digitalnom obliku. Poslovne mogućnosti bi trebalo da se ponovo otvore za kreiranje novih interaktivnih poslovnih modela. Tehnologija više nije nešto što to omogućava. Tehnologija menja igru. Niko ne bi smeo ni da pomisli na trenutak da smo stigli u digitalni svet. Verovatno smo, u najboljem slučaju, na pola puta. Ovo nije diskusija o tome da li je čaša napunjena do pola ili je poluprazna. U prethodnih 25 godina stvar je bila u tome da tehnologije uđu u ruke potrošača. Sledećih 25 godina donose potrošače, mlade i stare, koji čine tehnologiju delom svakodnevnog života. Digitalni svet je postao nova normalnost.

Implementacija ogromnih regulatornih mera za ublažavanje neopravdanih okolnosti nastalih krizom zahtevala je trenutne promene profila rada zbog rizika i zahteva za usaglašavanjem sa regulativom. Jedan od stubova projekta bi mogao da se bavi kontinuiranim ličnim i profesionalnim razvojem kao ključnim za zapošljavanje u sektoru finansija, obzirom na rast mogućnosti premeštanja u šire oblasti industrije, posebno onih koji ne mogu da prate nove potrebne veštine.

Ukupni podaci o zaposlenju pokazuju opadanje nivoa zaposlenosti u oblastima administracije, centrala, poslovima sa stanovništvom i u poslovnom bankarstvu. Ovo je nadoknađeno ekspanzijom u delu koji sa bavi kontrolom usaglašenosti poslovanja banaka, informacionim tehnologijama i upravljanjem imovinom. Socijalni partneri su utvrdili da obim gubitka posla ne odražava njihove napore za ublažavanje efekata smanjenja i predviđanje promena.

Regulativa utiče na praksu zapošljavanja banaka | Studija se odnosi na direktnu regulatornu/nadzornu politiku direktnog uticaja na odluke banaka o zapošljavanju. Kvalitativne informacije sadržane u studiji, dobijene iz banaka širom Evropske unije, ukazuju na mere štednje vlade i ograničenu fiskalnu politiku koja utiče na politike zapošljavanja. Nova i ažurirana evropska bankarska pravila koja su usvojena nakon finansijske krize jednako udaraju i poslodavce i zaposlene. Socijalni partneri pripisuju brzom tempu izdavanja regulative koji otežano postizanju uslova za usklađivanje.

Žene ostaju većina među zaposlenima u bankama u EU | Žene i dalje čine većinu zaposlenih u bankarskom sektoru EU, koja čini 54% žena, a čak 70% u nekim zemljama centralne i istočne EU. Ugovori sa kraćim radnim vremenom privlače žene, što dovodi do većeg procenta preuzimanja bankarskih poslova. Ti kvalitativni podaci pokazuju da se to delimično može pripisati fleksibilnosti koja se nudi od strane sektora u ugovorima s polovičnim vremenom. Iako uvek postoji prostor za poboljšanje, ukazuju se pukotine, sa sporim rastom učešća žena na višim nivoima odlučivanja.

Socijalni partneri su zaključili da iskazani brojevi i kvalitativni uvid pokazuju potrebu da se nastavi sa boljim razumevanjem odnosa između regulative u finansijskom sektoru i zapošljavanja i da je neophodno pokušati prikupiti dodatne podatke u drugoj fazi projekta kako bi stigli do tačnije osnove za konkretnije zaključke i predlaganje konkretnih mera.

Tako je to u Evropskoj uniji. Sindikat finansijskih organizacija Srbije pita da li neko od odgovornih zna kakvi su trendovi u radu i zapošljavanju u bankama u Srbiji – zemlji kandidatu za ulazak u EU? Ko su socijalni partneri u delatnosti pružanja finansijskih usluga u Srbiji? (Predstavnici zaposlenih – sindikati poznati su…) Da li su se ovakvim ili sličnim istraživanjima bavili Ministarstvo finansija Vlade Republike Srbije i/ili Udruženje banaka Srbije i/ili neke druge institucije? Ako jesu, gde su rezultati tih istraživanja? Kakva je budućnost za zaposlene u bankama Srbije?

 

Korisni linkovi

 

Vlada Republike Srbije

Narodna banka Srbije

Republička agencija za mirno rešavanje sporovaeKapija finansije

Kamatica

Međunarodna organizacija rada

Evropsa socijalna povelja

Kursna lista

 

valute