|
Sindikalno organizovanje je civilizacijska tekovina.
Definisano je Ustavom, Zakonom o radu i Zakonom o mirnom rešavanju sporova.
Naše aktivnosti organizujemo i vodimo u tom smeru.
Samo institucionalno zaštićeni, radnici mogu da zaštite svoja prava. |
Polazeći od potrebe za uspostavljanje vodećih propisa za veštačku inteligenciju, Evropski savet je potvrdio „Zakon o veštačkoj inteligenciji“ koji je Evropski parlament usvojio marta 2024. godine. To je prvi takav zakon u svetu, koji može da postane globalni standard za regulaciju veštačke inteligencije.
Zakon veštačku inteligenciju razume kao sistem koji se temelji na računarima/ automatima/ mašinama/ robotima, a koji je osmišljen u svrhu rada na različitim nivoima autonomije, koji ima mogućnost prilagođavanja nakon aktiviranja i koji, kada su u pitanju eksplicitni ili implicitni ciljevi, zaključuje, iz podataka koje primi, kako generisati ishode kao što su predviđanja, sadržaj, preporuke ili odluke koje mogu uticati na fizička ili virtualna okruženja. Cilj tog zakona je podsticanje razvoja i prihvatanja bezbednih i pouzdanih sistema veštačke inteligencije na jedinstvenom tržištu Evropske unije. Istovremeno, cilj je da obezbedi poštovanje osnovnih prava građana i podstakne ulaganja i inovacije na području veštačke inteligencije.
U skladu sa navedenim zakonom, evropski socijalni partneri su maja 2024. godine postigli dogovor o zajedničkoj deklaraciji o aspektima upotrebe veštačke inteligencije u evropskom bankarskom sektoru, polazeći od rezultata dvogodišnjeg projekta („Bankarstvo u 2030. godini: kako će trenutni globalni trendovi, a posebno veštačka inteligencija oblikovati budućnost evropske bankarske industrije i njenih zaposlenih?”), koji je finansirala Evropska komisija.
Povećana upotreba veštačke inteligencije dovela je do pojave novih izazova i mogućnosti. Nalazi navedenog projekta pokazali su da određeni globalni megatrendovi ne samo da su uticali na evropski bankarski sektor, nego su ga i promenili. Neke su promene već bile u toku, ali su i ubrzane pandemijom bolesti Covid19. Pandemija je naterala zaposlene u bankarskom sektoru (i banke) da komuniciraju s klijentima na daljinu i uzrokovala je veliko povećanje broja klijenata koji se koriste mobilnim aplikacijama i internet bankarstvom. Taj je prelaz bio relativno jednostavan, jer se velika većina radne snage koristi digitalnim uređajima u svakodnevnom poslu.
Veštačka inteligencija evoluira, dalje se razvija, nastaviće i u narednim godinama. Istovremeno, tradicionalni oblici bankarstva, uključujući usluge koje se nude u lokalnim poslovnicama, ne gube na značaju. Banke na radna mesta sve više uvode različite aplikacije koje koriste veštačku inteligenciju.
Evropski socijalni partneri smatraju da sve veća upotreba veštačke inteligencije čini nužnim održavanje niza pojedinačnih i kolektivnih digitalnih prava u skladu s primjenjivim zakonom i kolektivnim ugovorima. To predstavlja efikasan i pozitivan alat za rešavanje pitanja uticaja novih tehnologija i digitalizacije na radnom mestu. Uvođenje veštačke inteligencije i drugih digitalizovanih sistema, platformi i procesa vodi prema ključnim transformacijama i organizaciji rada, a putem automatizacije rutinskih zadataka, i povećavanju ljudskih sposobnosti, te stvaranju novih načina rada koji se u većoj meri temelje na podacima.
U tom pogledu, i obzirom da je organizacija rada odgovornost poslodavca, evropski socijalni partneri potvrđuju važnost socijalnog dijaloga (uključujući informisanje i konsultacije), te kolektivnih pregovora u svrhu usmeravanja onih značajnih uticaja na radnike koji su rezultat uvođenja veštačke inteligencije.
Kada su u pitanju veštačka inteligencija i svi drugi aspekti digitalne transformacije, čovek mora i dalje ostati u središtu organizacije rada, uz potpuno poštovanje načela ljudske kontrole.
Veštačka inteligencija ne sme da dovede do promena u uslovima zapošljavanja, osim onih kojima se upravlja povezivanjem između čoveka i mašine, uključujući upotrebu opreme. Upotreba veštačke inteligencije u poslovanju banaka predmet je kontinuiranog praćenja putem socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja. Sloboda udruživanja i kolektivna prava radnika, uključujući socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje moraju se poštovati i u kontekstu veštačke inteligencije.
U pogledu upotrebe sistema veštačke inteligencije, evropski socijalni partneri preporučuju redovno zajedničko sprovođenje procene rizika sigurnosti i zdravlja na radu, koji uključuju efekte algoritamskog upravljanja zbog ugrađene nepredvidivosti, jer se ti sistemi oslanjaju na kompleksnu obradu podataka i skloni su smanjenju sudelovanja čoveka u donošenju odluka. Rastuća upotreba veštačke inteligencije i sve veća digitalizacija pokreću potrebu za stalnim prilagođavanjem veština i neprekidnim učenjem za sve zaposlene u bankarskom sektoru.
Kako tehnologija veštačke inteligencije napreduje i postaje sve više integrisana u različite aspekte naših života, postoji sve veća potreba da se razumeju potencijalni rizici koje ovi sistemi donose. U domenu interakcije čoveka i računara, zabrinjavajuće pitanje je sve veće delegiranje odluka i akcija na veštačku inteligenciju kako ovi sistemi napreduju. Iako bi ovo moglo biti korisno na površnom nivou, preterano oslanjanje na veštačku inteligenciju bi moglo dovesti do smanjenja kritičkog razmišljanja i veština rešavanja problema kod ljudi, zbog čega bi mogli izgubiti autonomiju i umanjiti njihovu sposobnost da kritički razmišljaju i samostalno rešavaju probleme.
Dok veštačka inteligencija, zajedno s informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, može olakšati radne procese i ograničiti ponavljajuće i zamorne zadatke, tehnologije za praćenje i nadzor (uključujući geolokalizaciju) koje se neprestano razvijaju, takođe mogu stvoriti preterane kontrole, narušiti privatnost (uključujući prava na podatke), povećati pritisak na pojedinačnu produktivnost, te uticati na radne odnose. Upotreba veštačke inteligencije u nadzoru za praćenje zaposlenih trebalo bi da bude ograničena, transparentna, proporcionalna, te u skladu s postojećim kolektivnim ugovorima i odgovarajućim zakonom.
Imajući u vidu sve prethodno navedeno, Sindikat finansijskih organizacija Srbije poziva Vladu Republike Srbije, udruženja poslodavaca i sindikate da se zajednički angažujemo na donošenju odgovarajućih propisa za veštačku inteligenciju, koji će regulisati ovu veoma aktuelnu i važnu oblast u Srbiji.