Sindikat finansijskih organizacija Srbije - SFOSČlanice SFOS-a su sindikati u banakama, osiguranju i drugim finansijskim organizacijama:

  

 

Adriatic Bank logo

AIK banka a.d. Beograd

ALTA banka a.d. Beograd

Banca Intesa a.d. Beograd

Banka Poštanska štedionica a.d. Beograd

Eurobank Direktna a.d. Beograd

NLB Komercijalna banka a.d. Beograd

OTP banka a.d. Novi Sad

DDOR Novi Sad a.d.o Novi Sad

Sava neživotno osiguranje a.d.o. Beograd

Triglav osiguranje a.d.o. Beograd

Udruženje banaka Srbije Beograd

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

sfos protest 2001

Sindikalno organizovanje je civilizacijska tekovina.

 

Definisano je Ustavom, Zakonom o radu i Zakonom o mirnom rešavanju sporova.

 

Naše aktivnosti organizujemo i vodimo u tom smeru.

 

Samo institucionalno zaštićeni, radnici mogu da zaštite svoja prava.

 

 

 

 

Evropski stub socijalnih prava

Evropski stub socijalnih prava Ključni element za program socijalne akcije je konkretna politika i zakonodavne mere koje podstiču socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje širom Evrope na svim nivoima. Ovo posebno mora da sadrži garantovanje prava na organizovanje i unapređenje pregovaračke snage sindikata prema multinacionalnim kompanijama.

Projekat „Menjamo Evropu zajedno“ suočio se sa sporim promenama u razgovorima u Evropi po pitanju socijalne dimenzije. To je sastavni deo šire rasprave o porastu nejednakosti, Bregzitu i digitalnoj revoluciji.

Na evropskom nivou, glavna inicijativa u tom smislu uvodi evropski stub socijalnih prava. Za UNI Evropa, cilj mora biti da se obrati pažnja na neuravnoteženosti privrednog zakonodavstva na nivou EU, koje često ugrožavaju socijalnu i radnu regulativu na nacionalnom nivou. Zaista, ono što nam je potrebno je Evropa koja podstiče poboljšanje životnih i radnih uslova za sve građane EU, gde socijalna prava imaju prioritet. Umesto toga, uočljivo je da EU nastavlja izgradnju neo-liberalnog modela EU širom unutrašnjih tržišta, sa novim poslovnim modelima i novim oblicima rada koji gaze postojeće standarde rada.

Tehnološke promene okreću tržišta rada naopačke. Globalizacija, negativni efekti digitalizacije, nulti-sat ugovori i rad na bazi projekata u takmičenju sa digitalnim zapošljavanjem su oko nas mnogo godina - neke su samo staromodne kapitalističke tehnike destilovane u aplikacije pametnih telefona koje su učinile popularnim terminologiju kao što je „deljiva ekonomija“. Ali, činjenica je da je digitalizacija teško pogađa radnike u sektoru usluga i finansija, posebno one sa srednjom stručnom spremom i srednjeg nivoa plata.

Evropa Evropski stub socijalnih prava

Evropska komisija je započela proces sloganom o kreiranju trostruko A ocene socijalnoj Evropi. Prema proceni sindikata, socijalnu Evropa kako je predstavljaju danas ima prilično loš rejting, koji je blizu neuspeha u ispunjavanju obaveza. Dok je EU sve više govori o socijalnoj Evropi, stvarne aktivnosti idu u drugom pravcu, posebno kada su u pitanju prava radnika. Jedan takav slučaj je nacrt o nelikvidnosti i restrukturiranju preduzeća: nacrt predloga uključuje oduzimanje preferencijalnog statusa zaposlenih u odnosu na druge poverioce i urušava postojeću zaštitu zaposlenih i pravo na konsultacije, čak dovodi u pitanje pravo na štrajk.

U bliskoj saradnji sa Evropskom konfederacijom sindikata, UNI Evropa pristupa afirmativno socijalnom stubu – to je, međutim, onaj koji ima suštinu, pa prema tome UNI Evropa je u korist sveobuhvatnog akcionog programa koji obuhvata zakone, oblikovanje mehanizama politike i finansijskih sredstva. Ambicija za EU mora biti da ponovo radni vek predviđa pozitivnu i predvidljivu budućnost za sve na osnovu pravičnosti, napretka i socijalne sigurnosti. Potrebna nam je raširena i velika radnička klasa, koja nije u nezavidnoj radnoj i životnoj situaciji.

Ključni element za takav program socijalne akcije je konkretna politika i zakonodavne mere koje podstiču socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje širom Evrope na svim nivoima. Ovo posebno mora da sadrži garantovanje prava na organizovanje i unapređenje pregovaračke snage sindikata na nacionalnom nivou prema multinacionalnim kompanijama.

Ostali ciljevi za kreiranje politike i zakonodavne akcije su: obezbeđivanje kako da poslodavci ne mogu da izbegnu svoje postojeće nacionalne i EU obaveze prema svojim zaposlenima, tako i da vlade ne mogu ili ne mogu biti prisiljene da umanje prava radnika; uključivanje socijalnih partnera u EU i nacionalnim procesima odlučivanja od početka kod donošenja propisa od društvenog značaja; pro-aktivno rešavanje dimenzije rada u procesu digitalizacije i obezbeđivanje razumnog i sigurne tranzicije na nove tehnologije; suštinsko povećanje investicionih programa EU sa naglaskom na stvaranje kvalitetnih poslova i podsticanje opšteg rasta plata u Evropi; reformisanje sistema socijalne sigurnosti radi obezbeđivanja pristojnog životnog standarda za sve, uključujući i radnike koji nisu u standardnom radnom odnosu.

 

Korisni linkovi

 

Vlada Republike Srbije

Narodna banka Srbije

Republička agencija za mirno rešavanje sporovaeKapija finansije

Kamatica

Međunarodna organizacija rada

Evropsa socijalna povelja

Kursna lista

 

valute