Sindikat finansijskih organizacija Srbije - SFOSČlanice SFOS-a su sindikati u banakama, osiguranju i drugim finansijskim organizacijama:

  

 

Adriatic Bank logo

AIK banka a.d. Beograd

ALTA banka a.d. Beograd

Banca Intesa a.d. Beograd

Banka Poštanska štedionica a.d. Beograd

Eurobank Direktna a.d. Beograd

NLB Komercijalna banka a.d. Beograd

OTP banka a.d. Novi Sad

DDOR Novi Sad a.d.o Novi Sad

Sava neživotno osiguranje a.d.o. Beograd

Triglav osiguranje a.d.o. Beograd

Udruženje banaka Srbije Beograd

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

sfos protest 2001

Sindikalno organizovanje je civilizacijska tekovina.

 

Definisano je Ustavom, Zakonom o radu i Zakonom o mirnom rešavanju sporova.

 

Naše aktivnosti organizujemo i vodimo u tom smeru.

 

Samo institucionalno zaštićeni, radnici mogu da zaštite svoja prava.

 

 

 

 

Solidarnost

Sindikat finansijskih organizacija Srbije izražava zabrinutost zbog pandemije korona virusa i posledica po radnike, jer su mnogi naši članovi u direktnom kontaktu sa klijentima, odnosno korisnicima usluga i, kao takvi, u riziku od zaraze i prenošenja zaraze na druge. Zato je neophodno da se postaramo da njihovo zdravlјe i bezbednost budu na prvom mestu.

U posebnom saopštenju Vlade Republike Srbije nakon proglašenog vanrednog stanja zbog koronavirusa napomenuto je da vanredno stanje ne znači da prestaje rad u privredi, privatnom i javnom sektoru. Vlada preporučuje poslodavcima da proces rada organizuju tako da svi koji to mogu rade od kuće. Ako rad od kuće nije moguć, proces rada treba organizovati tako da se strogo poštuju sve higijensko-tehničke mere za sprečavanje širenja zaraze (ograničen broj ljudi u prostoriji, korišćenje zaštitnih maski i slično). Veoma je važno da u ovom trenutku pokažemo solidarnost i zbog toga Vlada apeluje na poslodavce da se ponašaju odgovorno i imaju neophodno razumevanje za svoje zaposlene. Ovo se posebno odnosi na građane čija deca prestaju da idu u vrtiće i škole.

Prema informacijama kojima SFOS raspolaže, većina banaka i osiguravača je donela odluku da svuda gde postoje tehničke mogućnosti zaposleni obavljaju posao od kuće. SFOS podržava te odluke i podvlači da su poslodavci u tim slučajevima u obavezi da isplaćuju naknadu zarade u punom iznosu, kao i kada se posao obavlja u poslovnim prostorijama poslodavca.

SFOS poziva sve poslodavce da primene principe prevencije i sprovedu sve adekvatne mere da zaštite zdravlјe radnika na radnom mestu. S tim u vezi, neophodno je obezbediti da svi radnici koji imaju simptome ili koji su u karantinu mogu da odu na odsustvo bez bojazni da će izgubiti posao ili prihod.

SFOS očekuje da Vlada Republike Srbije donese odgovarajuća akta kojim bi se na osnovu člana 117 Zakona o radu utvrdila naknada zarade u visini od 100% zarade koju su ostvarili za pretnodnih 12 meseci za zaposlene koji su obuhvaćeni Merama Vlade za sprečavanje širenja i suzbijanja korona virusa (za vreme trajanja karantina, lečenja i drugo).

Zakonom o radu u članu 117 utvrđeno je da: „Zaposleni ima pravo na odgovarajuću naknadu zarade u visini utvrđenoj opštim aktom i ugovorom o radu za vreme prekida rada do kojeg je došlo naredbom nadležnog državnog organa ili nadležnog organa poslodavca do kojeg je došlo zbog neobezbeđivanja bezbednosti i zaštite zdravlja zaposlenih i drugih lica, i u drugim slučajevima, u skladu sa zakonom.“

Na osnovu naveden odredbe Zakona o radu, a u cilju jednoobraznog uređivanja isplate naknade zarade za zaposlene obuhvaćene Merama Vlade Republike Srbije za sprečavanje širenja i suzbijanja korona virusa, pre svega za zaposlene kojima je određena obavezna mera karantina, neophodna je naknada zarade u visini od 100% zarade, kako je prethodno navedeno, uključujući i sprovođenje sličnih mera i u privatnom sektoru, u onim delatnostima čiji su zaposleni upućeni na intezivne kontakte sa stanovništvom, kao što je slučaj u delatnosti pružanja finansijskih usluga.

Sindikat finansijskih organizacija Srbije svoje aktivnosti obavlja držeći se načela: solidarnost = ključ uspeha, a trenutna situacija zahteva potpuno poštovanje i primenu tog načela, tako da ćemo obustaviti održavanje sednica organa dok traje vanredno stanje, dok predsednik i stručna služba SFOS-a nastavljaju da redovno obavljaju svoje obaveze.

 

2020. godina u fokusu

U ime Sindikata finansijskih organizacija Srbije i u svoje ime želim vam ličnu i porodičnu sreću, zdravlje i uspeh u Novoj 2020. godini, kao i sigurnost posla i dostojanstvene uslove rada i zarade.

Nova 2020. godinaTo je godina u kojoj očekujemo razrešenje pitanja kojim će putem dalje ići i nastaviti da radi Sindikat finansijskih organizacija Srbije - SFOS, koje su teme koje će biti prioritetne i ko će ubuduće voditi naš granski sindikat. Odgovor će zavisiti od toga da li ste zadovoljni pozicijom i rezultatima našeg sindikata, ali i da li ste i vi nešto lično učinili da budemo konkretniji, efikasniji i ubedljiviji?

Verujemo da će mladi, koji polako preuzimaju vodeće uloge u organizacijama sindikata – našim članicama imati pravi odgovor na mnogobrojne izazove sa kojima se suočavamo u sektoru finansija, u sektoru koji je tradicionalno prvi na udaru promena u sferi rada.

Iskreno se nadamo i želimo da u novoj godini Konfederaciji slobodnih sindikata - KSS, čiji je je jedan od osnivača i SFOS, konačno bude omogućeno da postane deo Socijalno-ekonomskog saveta i time, sa punim pravom, preuzme punu ulogu aktivnog učesnika u socijalnom dijalogu u Republici Srbiji i da bude glas radnika koje predstavlja i zastupa, čime će, verujemo, biti otklonjen i deo razloga za postojanje ravnodušnosti i odsustva empatije i solidarnosti među našim članicama i članovima.

Predsednik Sindikata finansijskih organizacija Srbije Milan Alempijević

 

Prijateljstvo i saradnja sa kolegama iz Poljske

Pored sticanja novih znanja i obogaćivanja sindikalnog iskustva i prakse, međunarodni skupovi na kojima u organizaciji Međunarodne organizacije rada, UNI Global Union – UNI Evropa finansije i Evropske konfederacije sindikata učestvuju predstavnici Sindikata finansijskih organizacija Srbije - SFOS, posebno bogatstvo čine prijateljstva koja započinju na tim okupljanjima.

Na osnovu jednog takvog prijateljstva, koje je izgradio predsednik Mreže mladih SFOS-a Dušan Vasović u okviru sindikalnih skupova mladih Evrope, u Beogradu je od 18. do 20. novembra 2019. godine boravio predsednik Sindikata UniCredit banke, član Skupštine Sindikata banaka Poljske i član regionalnog komiteta UNI Evropa finansije Krištof Gavorski.

U sedištu Konfederacije slobodnih sindikata - KSS održan je 19. novembra sastanak, na kome su, u odsustvu predsednika SFOS-a Milana Alempijevića, domaćini bili koordinator SFOS-a za međunarodnu saradnju Slobodan Mihajlović i predsednik Mreže mladih SFOS-a Dušan Vasović, a uz aktivno učešće predsednika KSS-a Ivice Cvetanovića.

PrijateljstvoDomaćini su upoznali gosta sa istorijom i trenutnom situacijom u radu, kao i sa problemima sa kojima se Sindikat finansijskih organizacija Srbije susreće u radu. Sa posebnom pažnjom je diskutovano o planovima za sledeću, 2020. godinu (i naredne godine) za osnaživanju SFOS-a i pridobijanju novih članica i članova u saradnji sa kolegama iz UNI Global Union – UNI Evropa finansije.

Gosta je posebno zanimalo trenutno stanje u okviru socijalnog dijaloga u Srbiji, o čemu je podrobne informacije dobio od predsednika KSS-a Ivice Cvetanovića. U otvorenoj diskusiji izvršena je uporedna analiza, po tom pitanju, za Poljsku i Srbiju.

Krištof Gavorski je domaćinima pokazao prezentaciju Sindikata UniCredit banke u Poljskoj i informisao je o aktivnostima tog sindikata, sa posebnim osvrtom na veoma kvalitetnu saradnju sa UNI Evropa finansije i njihovu značajnu podršku.

Zaključak učesnika ovog sastanka je da je ovo tek prva poseta, odnosno prvi korak na putu jačanja bližih odnosa saradnje između sindikalaca u sektoru finansija Poljske i Srbije i da će tokom sledećih susreta biti konkretizovana ciljevi i sadržina te saradnje.

 

Saradnja sa UNI Global Union

Šef sektora finansija UNI Global Union Anđelo di Kristo je početkom septembra 2019. godine boravio u Beogradu u zvaničnoj poseti Sindikatu finansijskih organizacija Srbije.

U sedištu Konfederacije slobodnih sindikata održan je 5. septembra sadržajan sastanak, na kome su domaćini bili predsednik SFOS-a Milan Alempijević i koordinator SFOS-a za međunarodnu saradnju Slobodan Mihajlović, uz prisustvo predsednika KSS-a Ivice Cvetanovića i generalnog sekretara KSS-a Dragana Marjanovića. U delu sastanka učestvovali su i predsednik Sindikata Telenor banke Magdalena Nikolić i predsednik Sindikata Telekom banke Marina Zdravković — sindikati članice UNI Global Union.

Milan Alempijević, Ivica Cvetanović, Magdalena Nikolić, Marina Zdravković, Slobodan MihajlovićOva poseta je dogovorena tokom prve plenarne konferencije, održane od 19 do 21. juna 2019. godine u Beogradu u okviru Projekta „Učešće zaposlenih u promenama u radu u okviru finansijskih transnacionalnih grupa: obuka i politika od direktiva Evropske unije do trenutne prakse“ koji je odobrila Evropska komisija Evropske unije, čiji je domaćin bio SFOS, a nosilac Sindikat osiguranja i finansija Italije (Federazione Italiana Sindicato Assicurazioni Credito — FISAC).

Tokom razgovora analizirano je aktuelno stanje socijalnog dijaloga u Srbiji, zastupljenost kolektivnog pregovaranja, sindikalno organizovanje i teškoće i smetnje u radu sindikata. Sagovornici su utvrdili niz koraka i mera koje je potrebno preduzeti i primeniti radi kvalitenijeg rada sindikata u zaštiti radnih prava zaspolenih u sektoru finansija, posebno sagledavajući globalizaciju prekarnog rada, odnosno izazove privremenog i povremenog zaposlenja.

Gost iz UNI Global Union je izneo prioritete u zajedničkom nastupu: jačanje mesta i uloge SFOS-a, posebno kroz sihronizovano delovanje i uticaj preko centrala multinacionalnih kompanija/banaka koje posluju u Srbiji. Ukazao je na potrebu čvršćeg povezivanja srodnih sindikata sa Balkana, da zajedno s radnicima budu na prvoj liniji pregovaranja o osnovnim radničkim pravima. Zaposleni moraju da imaju zagarantovana osnovna radnička prava, bezbednost na radu mora da bude imperativ, odgovarajuća minimalna zarada treba da bude dovoljna za izdržavanje porodice, i neophodna je puna zaposlenost, imajući u vidu da su zarade u ovom regionu neprihvatljivo niske i ne omogućavaju dostojanstven život, ali i ekonomski i društveni razvoj.

 

Rad i glad

Deset procenata svetskog radništva s najvećim platama zarađuje 48,9% ukupnog svetskog dohotka, a 80% radnika na svetskom nivou zarađuje svega 31% ukupnog svetskog dohotka, pokazuju podaci iz najnovijeg istraživanja Međunarodne organizacije rada (MOR). Rezultati istraživanja MOR-a predstavljaju prvu procenu nejednakosti u dohotku od rada na globalnom nivou.

Nejednakosti unutar država su i dalje u porastu, a istraživanje je pokazalo da je povećanje udela 5% najbogatijih unutar države povezano sa opadanjem udela ostatka stanovništva. Ponovo je dokazano da neoliberalne dogme prema kojima od „efekta prelivanja“ (trickle-down) koristi imati svi, nemaju utemeljenost u stvarnom svetu. Prosečna zarada 50% procenata radnika sa nižim platama iznosi svega 198 američkih dolara mesečno.

Dodatno zabrinjava podatak prema kojem su u siromašnijim državama nejednakosti u proseku veće nego u bogatijim. To samo ilustruje koliko je položaj najsiromašnijih u već siromašnim državama nepovoljan. Afričke države Demokratska Republika Kongo, Obala Slonovače, Liberija, Niger i Uganda imaju najmanje jednaku distribuciju dohotka na svetu. Srbija je država sa najvećim nejednakostima u dohotku u Evropi.

Rad i gladU periodu od 2004. do 2017. godine (za koju postoje poslednji raspoloživi podaci) udeo 20% sa najvećim primanjima porastao je sa 51,4% na 53,5% u ukupnim primanjima, dok udeo srednje klase i najsiromašnijih opada. Udeo 20% najsiromašnijih spao je na svega 3,5%, a uzrok tome je rast nejednakosti u državama kao što su Indonezija, Italija, Nemačka, Pakistan, Velika Britanija i SAD.

U navedenim državama javlja se obrazac „hokejaškog štapa“ – srednja klasa i najsiromašniji imaju sve niže prihode, dok prihodi najbogatijih rastu. Ovo se posebno odnosi na Nemačku, SAD i Velika Britanija.

Pored toga, na redovnom zasedanju Međunarodne konferencije rada u Ženevi (juna 2019.) predstavljen je Globalni indeks prava, dokument koji predstavlja prikaz stanja sindikalnih prava širom sveta. Indeks se kreće od 1 do 5+ i znači: 5+ – ne garantuju se sindikalna prava kao posledica nepostojanja vladavine prava; 5 – ne garantuju se prava; 4 – sistematsko kršenje prava; 3 – redovno se krše prava; 2 – kršenje prava se ponavlja; 1 – bez redovnih kršenja prava. Kao i prošle godine, Srbija zauzima neslavno mesto u indeksu 4 koji okuplja zemlje u kojima se sistematski krše sindikalna prava. Izveštaj iznosi opštu ocenu demokratije u krizi, porast kršenja sindikalnih sloboda i prava na globalnom nivou, kao i sve nasilnije metode koje se primenjuju protiv sindikalnih aktivista, fizičko nasilje, hapšenja i ubistva.

Rast globalnih nejednakosti su pored ekoloških problema gorući svetski problem na koji globalne elite – krojači naše sudbine i dalje žmure. Dokle?!

 

Korisni linkovi

 

Vlada Republike Srbije

Narodna banka Srbije

Republička agencija za mirno rešavanje sporovaeKapija finansije

Kamatica

Međunarodna organizacija rada

Evropsa socijalna povelja

Kursna lista

 

valute